Vežbe

Kako sprečiti pojavu akutnih i hroničnih bolesti kičmenog stuba

PITANJA:
- Mogu li se uopše sprečiti bolesti kičmenog stuba i koje?
- Mogu li se lečiti i s kojim uspehom?
- Šta sprečavati ako me ništa ne boli?

Ovo su najčešća pitanja koja svi sami sebi često postavljamo. Ali odgovora su ipak samo dva: sprečiti, što je lakše i sigurnije ili lečiti, mnogo teže i neizvesnije. Danas se u svetu prevencija smatra najvažnijim i najdelotvornijim načinom čuvanja zdravlja a posebno kičme i lokomotornog aparata u celini. U tu akciju se uključuje i ambulanta "FIZIOMEDIC" svojim preventivnim nameštanjem kičme i zglobova u kombinaciji s raznim programima vežbi. Cilj svega je eliminisanje rizika iščašenja pršljenskih zglobova i oštećenja diskusa. U današnje vreme tehnološkog napretka čovek je sve manje fizički aktivan, a sve više prinuđen da koristi sedeći ili polunagnuti položaj za vreme rada. To neminovno dovodi do smanjene pokretljivosti celog tela, ograničenog pokreta kičme i zglobova, pojave spazma u vratnom, ramenom i lumbalnom delu kao i slabosti i atrofije sedalnih, trbušnih i drugih mišića. Dugogodišnje ponavljanje ovih položaja će dovesti do pogrbljenosti sa spuštenim i unutra rotiranim ramenima, povećanom i fiksiranom lumbalnom krivinom a ograničenim pokretima u kukovima (naročito ekstenzije i abdukcije). Sve to uzrokuje povećan pritisak na korenove živaca i krvne sudove u vratnom, ledjnom i lumbalnom delu kao i izmenjenu statiku celog kičmenog stuba što povećava rizik od oštećenja diskusa. Potpuno je prevaziđeno mišljenje da kičmu, kao najvažniji organ pokretačkog sistema tela treba čuvati mirovanjem i poštedom. Njoj najviše odgovara pokret u svim pravcima, a najzdravija je ona kičma koja ima dobru elastičnost svih vezivnih tkiva, dobru pokretlivost i snagu mišića.

Spoljni faktori koji utiču na kičmu:
- razna opterećenja
- klimatski uslovi

Unutrašnji faktori koji utiču na kičmu:
- ograničena pokretljivost
- spazam vratne i leđne muskulature
- smanjena elastičnost vezivnih tkiva kičmenog stuba ali i udaljenih segmenata kao što su karlica,kukovi pa i sama stopala.
- mišićna snaga fiksatora kičmenog stuba
- degenerativne promene na pršljenskim telima i diskusima
- dužina donjih ekstremiteta i dislokacija kukova i SI zglobova i sl.

Preventivno delovanje
Da do svega ovoga ne bi došlo savetuje se povremeno ili češće uraditi rasterećenje i pravilno uzglobljenje pršljenskih i zglobova lokomotornog aparata (ruku i nogu u celini) i kostiju karličnog pojasa kao temelju kičmenog stuba. Uz hiropraktičke zahvate radi se i akupresura i mobilizacija mekih tkiva (naročito spazmatičnih ali i atrofiranih mišića) u cilju što bržeg postizanja elastičnosti i prokrvljenosti mišića i tela u celini. Sve ovo je odlično u kombinaciji s raznim programima vežbi prema potrebi. Ovo preventivno delovanje se praktikuje od jednom nedeljno do dva puta mesečno, kasnije je dovoljno jednom mesečno.